ISPITNA PITANJA IZ KOLEGIJA "ANIMALNA FIZIOLOGIJA"

  1. Što je homeostaza? Navedite primjer za to!
  2. Navedite sličnosti i razlike između negativne i pozitivne povratne sprege!
  3. Objasnite kako funkcionira negativna povratna sprega! Zašto je ona važna u fiziološkim sustavima?
  4. Zašto u fiziološkim sustavima postoji pozitivna povratna sprega? Navedite primjere!
  5. Koje sve oblike energije koristi životinjski organizam?
  6. Zašto Vam se ruke smrežuraju dok se kupate u kadi. Da li se to događa dok plivate u moru?
  7. Na koji je način oksidacija vezana uz fosforilaciju u procesu oksidativne fosforilacije u mitohondriju?
  8. Objasnite građu i sastav bioloških membrana!
  9. Koje su fiziološke funkcije membrana?
  10. Objasnite pojmove "izotonički" i "izoosmotski"! Kako neka otopina može biti izoosmotska, ali ne i izotonična sa drugom otopinom?
  11. Koji čimbenici određuju propusnost membrane za elektrolite, a koji za neelektrolite?
  12. Zašto nepolarne tvari lakše difundiraju kroz membranu nego polarne? Objasnite taj proces!
  13. Nema dokaza da postoji aktivni transport vode kroz membranu. Kako onda epitelne stanice unose vodu u organizam uz koncentracijski gradijent tj. iz koncentrirane otopine soli u razrijeđenu otopinu soli? Objasnite mehanizam!
  14. Usporedite vrste membranskog transporta s obzirom na utrošak energije i smjer transporta u odnosu na kemijski gradijent!
  15. Objasnite razliku između olakšane difuzije i difuzije! Kakva je kinetika olakšane difuzije?
  16. Koji čimbenici utječu na brzinu difuzije? Napišite jednadžbu i objasnite!
  17. Koji čimbenici utječu na olakšanu difuziju kroz membranu?
  18. Koje su temeljne značajke aktivnog transporta? Objasnite ih uspoređujući aktivni transport sa olakšanom difuzijom!
  19. Kako membrana može razlikovati ione istog naboja?
  20. Objasnite osmotske posljedice djelovanja metaboličkog otrova!
  21. Kako stanica održava visoku unutarstaničnu koncentraciju K+ iona, a nisku Na+ iona?
  22. Kakve su morfološke i funkcionalne razlike međustaničnih kanala (engl. gap junctions) i čvrstih (engl. tight junctions) međustaničnih spojeva?
  23. Neka je stanica 40 puta propusnija za K+ i Cl- nego za ostale ione. Ako je odnos koncentracija unutarstaničnog i vanstaničnog kalija 25, kakav će biti isti taj od odnos za Cl-? Objasnite Vaš odgovor!
  24. Kako se odvija epitelni transport soli?
  25. Koji su glavni dijelovi neurona? Objasnite njihove fiziološke funkcije!
  26. Objasnite zašto se membrana ponaša kao kondenzator, a zašto kao otpornik!
  27. Na stolu se nalazi umjetni sustav vodene otopine i polupropusne membrane. U sustavu, sa obje strane membrane, nalaze se isti ioni, ali u različitim koncentracijama. Membrana je propusna samo za jednu vrstu iona. Da li će se na membrani pojaviti razlika potencijala? Objasnite svoj odgovor!
  28. Stanice su vrlo propusne za kalijev ion, ali su slabije propusne za druge katione. Što održava visoku unutarstaničnu koncentraciju kalijevog iona te spriječava da se K+ ion zamjeni sa drugim ionima u stanici?
  29. Opištite akcijski potencijal! Kako on nastaje? Što je granični potencijal membrane?
  30. Što ograničuje frekvenciju akcijskog potencijala?
  31. Igra li Na/K crpka izravnu ulogu u bilo kojem dijelu akcijskog potencijala (AP)? Kakva je njena neizravna uloga u nastanku AP-a?
  32. Što ograničava ulaz natrijevog iona u stanicu tijekom akcijskog potencijala, a što ograničava izlazak kalijevog iona?
  33. Objasnite slijedeće pojmove: Princip "sve ili ništa", apsolutna i relativna nepodražljivost membrane.
  34. Uzlazni krak akcijskog potencijala primjer je pozitivne povratne sprege (PPS) u biološkim sustavima. Kako se na razini naponom reguliranih natrijskih kanala odvija PPS? PPS je vrlo nestabilno stanje nekog sustava. Zašto onda akcijski potencijal ipak ima ograničenu amplitudu?
  35. Kako membranski kanali razlikuju pojedine vrste iona?
  36. Što je tetrodotoksin (TTX) i kako djeluje? Neke životinje (na pr. neke ribe) nose velike količine TTX - a u svojim tkivima. Kojim bi se sve mehanizmima mogle ove životinje štititi od djelovanja toga toksina u vlastitim tijelima?
  37. Usporedite akcijski potencijal sa graduiranim potencijalom!
  38. Objasnite dva osnovna načina prijenosa signala kroz živčani sustav!
  39. Opišite osnovne tipove glija stanica. koja je njihova funkcija?
  40. Da li je signal koji u mozak dolazi sa periferije potpuno istovjetan sa signalom nastalim u receptorskoj stanici? Objasnite!
  41. Zašto akcijski potencijal može putovati kroz akson na velike udaljenosti, a postsinaptički potencijali ne mogu?
  42. Kako bi se povećanje izvanstanične koncentracije kalijevog iona odrazilo na potencijal mirovanja membrane? Objasnite!
  43. Kako bi se povećanje izvanstanične koncentracije kalijevog iona odrazilo na akcijski potencijal? Objasnite!
  44. Kako bi izgledao akcijski potencijal kada bi nekim spojem blokirali naponom regulirane kalijeve kanale? Objasnite!
  45. Navedite dvije strategije pomoću kojih se povećava brzina provođenja živčnog impulsa!
  46. Zašto mijelinizirani aksoni brže provode akcijske potencijale od nemijeliniziranih?
  47. Objasnite kako demijelinizacija koja se događa kod multiple skleroze može poremetiti prijenos impulsa u živčanom sustavu?
  48. Kako biste pokusno utvrdili da li je neka sinapsa električna ili kemijska?
  49. Opišite odnos između frekvencije akcijskih potencijala i razine otpuštanja neuroprijenosnika!
  50. Što određuje da li je neki neuroprijenosnik ekscitacijski ili inhibicijski?
  51. Usporedite ionotropne i metabotropne receptore!
  52. Što uklanja acetilkolin iz kolinergične sinapse? Što se dogodi ako se acetilkolin nagomila u sinaptičkoj pukotini?
  53. Koje su razlike između brzog i sporog sinaptičkog prijenosa?
  54. Amplituda postsinaptičkog potencijala opada s udaljenošću od sinapse. Poznavajući tu činjenicu objasnite gdje je za neuron najprihvatljivije da se postavi sinapsa? Zašto?
  55. Što je vremenska, a što prostorna sumacija postsinaptičkih potencijala? Kako se ona odvija?
  56. Usporedite somatski i autonomni živčani sustav!
  57. Životinja može preživjeti odstranjenje velikog dijela prednjeg mozga, ali gubitak i vrlo malog dijela stražnjeg mozgamože biti smrtonosan. Objasnite tu činjenicu!
  58. Osim svjetlom, fotoreceptore oka možemo podražiti i pritiskom, toplinom i električnom strujom. Naravno, svaki od ovih nespecifičnih podražaja mora biti dovoljno jak. Kako se ova činjenica uklapa u spoznaju da se fotoreceptori u više od 99% slučajeva podražuju samo svjetlom, a ne i ostalim, gore navedenim, podražajima?
  59. Zašto se receptorski potencijali moraju pretvoriti u akcijske potencijale da bi se prenijeli u centralni živčani sustav?
  60. Informacije iz svih osjetila odlaze u centralni živčani sustav. Kako onda razlikujemo različite osjete (na pr., bol od svjetlosti) i kako razlikujemo jakost pojedinog osjeta (na pr., različitu jakost pritiska na kožu)?
  61. Objasnite barem jedan od mehanizama koji dovode do adaptacije nekog osjetila!
  62. Što su stanice sa dlačicama i kako one funkcioniraju?
  63. Opišite put zvuka od ušne školjke do nastanka akcijskog potencijala u slušnom živcu!
  64. Opišite pužnicu i njezine glavne dijelove! Kako se energija zvuka prevodi u akcijske potencijale?
  65. Kako pužnica razlikuje jačinu, a kako visinu tona?
  66. Gdje je smješteno osjetilo ravnoteže i kako ono djeluje?
  67. Što podrazumjevamo pod pojmom somatskog osjetilnog sustava?
  68. Opišite glavne dijelove oka i njihovu funkciju?
  69. Kako se energija svjetlosti pretvara u receptorski potencijal u fotoreceptorima?
  70. Kako vidimo boje? Zašto ih u sumrak ne vidimo?
  71. Objasnite i usporedite morfološka i funkcionalna svojstva štapića i čunjića sisavaca.
  72. Objasnite bočnu inhibiciju receptora! Što se njome postiže?
  73. Koje su četiri vrste okusa koje osjećamo i kako su smješteni na jeziku?
  74. Zašto su evoluirale samo pet temeljnih vrsta okusa (svi ostali okusi kombinacija su temeljnih pet okusa)?
  75. Objasnite princip autokrine, parakrine, endokrine i neuroendokrine stimulacije! Što su feromoni?
  76. Koja svojstva mora imati neko tkivo da bi moglo biti endokrino?
  77. Zašto kateholamini mogu imati mnogo funkcija u tijelu?
  78. Kako djelovanje simpatičkog i parasimpatičkog sustava može utjecati na sastav sline?
  79. Kako pauk mijenja kemijski sastav paučine?
  80. Koje su sličnosti, a koje razlike između autokrine i parakrine komunikacije?
  81. Usporedite pojmove: Hormon, neurohormon i neuroprijenosnik!
  82. Objasnite tri primjera kemijske regulacije koja ne zahtijevaju lučenje posebnih hormona!
  83. Pokažite na primjerima djelovanje hormona dugom i kratkom petljom!
  84. Prokomentirajte primjere koji pokazuju usku povezanost živčanog i endokrinog sustava!
  85. Objasnite kako je moguće da su djelovanja glukagona i adrenalina slična, ali oni djeluju na različita tkiva?
  86. Kako molekula tzv. drugog glasnika (na pr. cAMP-a, ili IP3), čije stvaranje potiču hormoni, može izazvati različite reakcije u različitim stanicama odn. tkivima?
  87. Objasnite kao samo nekoliko molekula hormona može potaknuti stanični odgovor u kojem se aktivira i nekoliko tisuća više različitih molekula i/ili enzima?
  88. Usporedite smještaj receptora za hidrofilne i hidrofobne molekule hormona!
  89. Kakva je uloga fosforilacije proteina u prijenosu signala unutar stanice?
  90. Objasnite prijenos signala u stanicu pomoću cAMP i cGMP!
  91. Objasnite prijenos signala u stanicu pomoću inozitol trifosfata!
  92. Opišite dva načina pomoću kojih se može povisiti koncentracija Ca2+ iona u citoplazmi.! Kakva je uloga Ca2+ kao drugog i trećeg glasnika u stanici?
  93. Objasnite sličnosti i razlike različitih putova prijenosa signala u stanicu sa njene površine!
  94. Objasnite međusobno djelovanje cAMP-a i prijenosa signala u stanicu pomoću inozitol - fosfolipidnog puta!
  95. Objasnite međudjelovanje kalcija i cAMP-a u žlijezdama slinovnicama te na temelju toga komentirajte konvergentni i divergentni put prijenosa signala u stanicu.
  96. Objasnite međudjelovanje hipotalamusa i hipofize!
  97. Objasnite os "hipotalamus - hipofiza" te njen učinak na hormonske sustave koje regulira!
  98. Kako glukokortikoidi spriječavaju hipoglikemiju? Nabrojite najvažnije glukokortikoide!
  99. Kakva je uloga hormona štitnjače u razvoju vodozemaca?
  100. Kako inzulin izaziva hipoglikemiju?
  101. Objasnite regulaciju lučenja inzulina i glukagona!
  102. Koji čimbenici utječu na lučenje hormona rasta? Objasnite regulaciju njegovog lučenja!
  103. Kakvo je djelovanje hormona paštitne žlijezde i kalcitonina? Objasnite regulaciju njihovog lučenja!
  104. Objasnite učinke adrenalina i noradrenalina na tkiva! Kako se može regulirati njihovo lučenje?
  105. Kako djeluju muški i ženski spolni hormoni? Objasnite mehanizme i regulaciju lučenja!
  106. Objasnite endokrinu kontrolu menstrualnog ciklusa sisavaca!
  107. Kako hormonske tablete spriječavaju začeće?
  108. Objasnite makroanatomsku građu mišića!
  109. Nacrtajte sarkomeru i označite njene dijelove!
  110. Objasnite ulogu aktina, miozina i troponina u kontrakciji skeletnih mišića!
  111. Zašto se javlja tzv. mrtvačka ukočenost?
  112. Objasnite korak po korak kako kalcij regulira kontrakciju mišića?
  113. Zašto je za kontrakciju mišića potreban ATP?
  114. Objasnite prostornu i vremensku sumaciju impulsa u mišićnoj kontrakciji!
  115. Koje su glavne razlike u funkciji skeletnog, srčanog i glatkog mišića?
  116. Što su t cjevčice sarkoleme i čemu one služe?
  117. Što su trijade i što se na njima događa?
  118. Objasnite interakciju rijanodinskog i dihidropiridinskog receptora te sarkoplazmatskog retikuluma! Kakva je uloga ovog kompleksa u mišićnoj kontrakciji?
  119. Objasnite funkcionalne razlike bijelih i crvenih mišićnih vlakana!
  120. Što su miogeni i neurogeni predvodnici srca (pacemakeri)?
  121. Kako nastaju predvodnički (pacemaker) potencijali u miogenim predvodnicima srca?
  122. Opišite put električnog sigmala kroz srce i fiziološke događaje tijekom njegovog putovanja.
  123. Što su Stanniusove ligature i kako funkcioniraju?
  124. Kako se regulira udarni volumen srca? Objasnite vanjske i unutrašnje čimbenike koji na njega utječu!
  125. Što je Frank - Starlingov mehanizam srca i zašto je on važan?
  126. Kako na srce djeluje simpatički i parasimpatički autonomni živčani sustav?
  127. Kako radi srce okruženo mekim, a kako tvrdim perikardom?
  128. Koja je uloga djelomično podjeljenog ventrikula u nekih kralježnjaka?
  129. Objasnite cirkulacijski sustav ribe koja diše isključivo škrgama!
  130. Objasnite cirkulacijski sustav ribe roda Channa!
  131. Objasnite cirkulacijski sustav ribe dvodihalice? Kakva je uloga plućnog vazomotoričkog segmenta u cirkulaciji?
  132. Objasnite rad žabljeg srca!
  133. Objasnite rad kornjačinog srca!
  134. Objasnite rad srca krokodila!
  135. Objasnite optok krvi i rad fetalnog srca! Što se događa sa srcem i cirkulacijom nakon poroda?
  136. Kako arterije djeluju kao rezervoar krvnog tlaka?
  137. Objasnite razlike između tlaka pulsa i srednjeg arterijskog tlaka.
  138. Kako udarni volumen i rastezljivost arterija utječu na krvni tlak?
  139. Kako miogena aktivnost djeluje na vazokonstrikciju/vazodilataciju arteriola?
  140. Kako metabolički čimbenici djeluju na vazokonstrikciju/vazodilataciju arteriola?
  141. Objasnite mikrocirkulaciju! Kako se kroz kapilare regulira optok krvi?
  142. Objasnite izmjenu tvari između kapilare i međustanične tekućine! Kojim sve procesima se odvija ta izmjena?
  143. Objasnite postanak i cirkulaciju limfe! Koja je njena uloga u regulaciji raspodjele tjelesnih tekućina?
  144. Objasnite filtracijske i apsorpcijske sile u kapilari i međustaničnoj tekućini (Starlingova hipoteza) te učinak vazokonstrikcije i vazodilatacije na filtraciju/apsorpciju kroz kapilaru?
  145. Što je koloidno - osmotski (onkotski) tlak i i kako se njegove promjene odražavaju na raspodjelu tekućine između kapilare i međustanične tekućine?
  146. Vrlo pothranjeni ljudi imaju vrlo velike, otečene trbuhe. Ovo se stanje naziva kvašiorkor. Objasnite mehanizam njegovog nastanka?
  147. Objasnite ulogu vena u cirkulaciji?
  148. Objasnite mehanizme kojima se pomaže tok krvi kroz vene!
  149. Objasnite kako se međusobno kratkoročno i dugoročno reguliraju venski priljev u srce i minutni volumen!
  150. Kako povećanje krvnog volumena utječe na promjene srednjeg arterijskog tlaka? Objasnite!
  151. Objasnite ulogu baroreceptora u kratkoročnoj regulaciji krvnog tlaka!
  152. Objasnite ulogu centra za kardiovaskularnu regulaciju na održavanje krvnog tlaka!
  153. Što se događa kod iskrvarenja i kako tijelo kratkoročno kompenzira gubitak krvi?
  154. Što se događa na razini krvožilnog sustava kada srce zbog bolesti izgubi svoju kontraktilnost?
  155. Koje su temeljne značajke svih respiracijskih pigmenata?
  156. Što je Bohr-ov, a što Haldane-ov efekt? Kako su oni povezani?
  157. Zašto je krivulja zasićenja hemoglobina sigmoidna?
  158. Koje su glavne zadaće krvi?
  159. Objasnite uloge pojedinih vrsta leukocita u krvi!
  160. Kako se odvija sedimentacija eritrocita i zašto je ona klinički važna?
  161. Koja je uloga globulina u krvi?
  162. Koja je uloga serumskog albumina?
  163. Objasnite razliku između unutrašnjeg i vanjskog puta grušanja krvi
  164. Kako dolazi do otapanja krvnog ugruška?
  165. Što su antikoagulansi i kako oni djeluju?
  166. Kakva je razlika između fetalnog i normalnog hemoglobina? Objasnite ovu fiziološku adaptaciju!
  167. Koji sve čimbenici djeluju na smanjenje afiniteta hemoglobina za kisik?
  168. Objasnite prijenos ugljičnog dioksida iz tkiva u eritrocit te kisika iz eritrocita u tkivo! Komentirajte fiziološku ulogu karboanhidraze!
  169. Objasnite oslobađanje ugljičnog dioksida iz eritrocirta u plućima. Kakva je uloga karboanhidraze u tom procesu?
  170. Objasnite funkcionalni značaj smještaja karboanhidraze u eritrocitu, a ne u plazmi!
  171. Zašto u membrani eritrocita postoji bikarbonat/klorid crpka?
  172. Objasnite građu dišnog sustava sisavaca!
  173. Od kakvih se stanica satoji dišni epitel i koja je njihova zadaća?
  174. Objasnite plućne volumene!
  175. Objasnite što se fiziološki događa tijekom udisaja i izdisaja!
  176. Objasnite razliku u disanju ptica i sasavaca!
  177. Što su surfaktanti i zašto su važni?
  178. Objasnite dišni sustav i njegovu funkciju u kukaca!
  179. Kako se odvijaju respiracijski pokreti i disanje u gmazova?
  180. Kako se odvijaju respiracijski pokreti i disanje u žaba?
  181. Kako se odvija izmjena plinova u ptičjem jajetu?
  182. Kakve su se prilagodbe dišnog sustava razvile u sisavaca koji rone?
  183. Komentirajte razlike i sličnosti građe i funkcije pluća i škrga! Da li je fiziološki moguća evolucija škrga na kopnu? Objasnite svoj odgovor!
  184. Zašto je odnos disanja i perfuzije fluidom veći u životinja koje dišu u vodi?
  185. Objasnite ulogu karotidnih kemoreceptora u uklanjanju ugljičnog dioksida!
  186. Komentirajte važnost Hering - Breuer refleksa u regulaciji disanja!
  187. Objasnite kratkoročne i dugoročne efekte hipoksije na disanje odn. na acidobaznu ravnotežu!
  188. Objasnite kako promjenom pH možemo promjeniti osmotska svojstva stanica!
  189. Koji su puferski sustavi najvažniji u tijelu?
  190. Komentirajte Hendersson - Haselbalchovu jednadžbu i njezinu primjenu u nekim puferskim sustavima u tijelu!
  191. Objasnite ulogu bikarbonat - CO2 pufera u regulaciji pH?
  192. Kakav je učinak na unutarstanični pH povišene unutarstanične koncentracije amonijevog klorida pri povišenom / sniženom izvanstaničnom pH?
  193. Objasnite razliku između metaboličke i respiracijske acidoze i alkaloze?
  194. Kako se promjene u izvanstaničnoj koncentraciji ugljičnog dioksida i amonijaka odražavaju na unutarstanični pH?
  195. Što je Jacobs - Stewardov ciklus i kakva je njegov fiziološki značaj u eritrocitima i ostalim stanicama?
  196. Koji čimbenici djeluju na unutarstanični pH?
  197. Kako se regulira pH na razini tijela?
  198. Objasnite učinak tjelesne temperature na pH krvi u kralježnjaka! Zašto promjene pH izazvane temperaturom nemaju učinka na funkcije proteina u stanicama?
  199. Kako živčani sustav regulira disanje?
  200. Kako se sisavci prilagođavanju disanju na velikim nadmorskim visinama?
  201. Objasnite mogući način rada respriacijskog centra u produženoj moždini!
  202. Kako je postanak osmoregulacijskih mehanizama djelovao na evoluciju životinja?
  203. Koji čimbenici utječu na obligatorne osmotske promjene?
  204. Koja je razlika između osmoregulatora i osmokonformera? Navedite primjere!
  205. Zašto su disanje, regulacija temperature i vodeni režim tijela kopnenih sisavaca usko povezani? Koji su primjeri za to?
  206. Opišite anatomske i/ili fiziološke mehanizme koje koriste kukci da bi smanjili gubitak vode u vrlo suhom okolišu!
  207. Kako se odvija osmotska regulacija u morskih i slatkovodnih riba koštunjača?
  208. Što se događa u lososa i jegulja tijekom migracije?
  209. Koja su tri temeljna mehanizma kojima bubreg sisavaca stvara mokraću? Koje se komponente mokraće stvaraju svakim od njih?
  210. Koji čimbenici određuju brzinu primarne filtracije u glomerulu?
  211. Što predstavlja "filtracijsko sito" u glomerulu?
  212. Što je bubrežni klirens i kako se određuje?
  213. Ako je je tekućina u Henleovoj petlji izoosmotska u odnosu na izvanstaničnu tekućinu, a na njenom izlasku je čak i malo hipoosmotska, kako objašnjavate činjenicu da je mokraća na izlasku iz sabirnih kanalića hiperosmotska?
  214. Zašto proizvedete više mokraće ako popijete jednu litru pive nego jednu litru obične vode?
  215. Kako bubreg dugoročno regulira krvni tlak?
  216. Što je jukstaglomerularni aparat i kako od djeluje?
  217. Kako bubreg regulira pH krvne plazme?
  218. Objasnite reapsorpciju glukoze u proksimalnim kanalićima bubrega?
  219. Opišite put tekućine od glomerula do kraja sabirnih kanalića te objasnite ionske mehanizme koji stvaraju mokraću!
  220. Koje su adaptivne evolucijske prednosti stvaranja ureje i mokraćne kiseline nad stvaranjem amonijaka?
  221. Zašto galebovi neke druge morske ptice mogu piti morsku vodu i preživjeti, a ljudi ne mogu?
  222. Kakva je osmotska regulacija u morskih sisavaca?
  223. Objasnite anatomiju žlijezda solnica. Kako one omogućuju morskim pticama uzimanje morske vode? Objasnite konkretnim primjerom!
  224. Objasnite protustrujne sustave! Kakve su njihove funkcionalne prednosti nad sustavima u kojima dolazi do paralelnog strujanja fluida? Navedite neke primjere!
  225. Kakva je razlika između protustrujnog pojačala i protustrujnog izmjenjivača?
  226. Objasnite postanak kortikomedularnog osmotskog gradijenta? Koji su ioni odn. spojevi značajni za njegov postanak?
  227. Kakva je uloga vase recte u održavanju kortikomedularnog osmotskog gradijenta?
  228. Kakva je funkcionalna razlika između kortikalnih i jukstamedularnih nefrona?
  229. Koje su sličnosti i razlike između žlijezda solnica ptica i gmazova te rektalnih žlijezda riba hrskavičnjača?
  230. Kako ribe hrskavičnjače održavaju izvanstaničnu tekućinu izoosmotskom u odnosu na morsku vodu?
  231. Koliko je Bernoullijev efekt značajan za hranjenje spužve?
  232. Što su esencijalne aminokiseline?
  233. Što su vitamini i kako djeluju u metabolizmu?
  234. Zašto proteolitički enzimi ne razgrade žlijezde koje ih proizvode?
  235. Zašto simbiotski mikroorganizmi mogu biti važni za probavu? Navedite primjere!
  236. Kakve su evolucijeske prednosti digastričkih želudaca? Zašto ovaj želudac zovemo digastričkim, a ima 4 ili 5 komora?
  237. Koja je uloga sline u procesu probave?
  238. Kako se odvija gutanje?
  239. Objasnite probavu u želucu?
  240. Objasnite probavu u duodenumu?
  241. Kako žučne soli djeluju na probavu masti?
  242. Kako se u želucu proizvodi i luči HCl?
  243. Objasnite ulogu gastrina, sekretina i holecistokinina u probavi!
  244. Zašto se neki probavni hormoni smatraju i neuropeptidima? Navedite primjere!
  245. Kako se aminokiseline i neki šećeri transportiraju iz crijeva u epitelne stanice?
  246. Objasnite građu tankog crijeva i sukladno s time komentirajte povezanost njegove građe i funkcije!
  247. Komentirajte ulogu protustrujnog principa u apsorpciji vode iz crijeva!
  248. Što je perniciozna anemija i kako je ona povezana sa funkcijama crijeva?

ISPITNA LITERATURA:

D. Randall, W. Burggren, K. French: "Eckert Animal Physiology - Mechanisms and Adaptations", 5th ed., W. H. Freeman and Company, New York, 1997. ISBN 0-7167-3863-5

R. Rhoades, R. Pflanzer: "Human Physiology", 3rd ed., Saunders College Publishing, London, 1996, ISBN 0-03-016878-3

Zadnja izmjena: 31.siječnja 2008.


By Snakeman